Uvođenjem fiskalizacije došlo do je do mnogih promjena i nesporazuma u tumačenju iste. Nesporazuma je dakako bilo i u internet svijetu kod online poslovanja na koje ću se više osvrnuti. Jedni tvrde da nisu obveznici fiskalizacije dok drugi tvrde da treba fiskalizirati račun za prodaju digitalnog proizvoda Amerikancu, no oboje su u zabludi.
Budući da smo, osim propisanih izuzetaka (Čl.5), svi obveznici fiskalizacije – Čl.3 (pravne i fizičke osobe koje obavljaju reg. djelatnost), kod mnogih je problem nastao zbog krivog tumačenja ili shvaćanja da svi obveznici fiskalizacije imaju obvezu fiskalizirati svoje izlazne račune. To što ste obveznik fiskalizacije, ne znači da trebate fiskalizirati sve svoje izlazne račune. Baš naprotiv, ukoliko vam vaša djelatnost dozvoljava da u praksi izbjegnete prometovanje gotovinom (misli se na naplaćivanje usluga ili proizvoda u gotovini) možete u potpunosti zaobići fiskalizaciju računa.
Fiskalizacija računa provodi se u prometu gotovinom te za mnoge, fiskalizacije će se samo odnositi na prilagodbu računa te ostalih elemenata na koje ću se kasnije osvrnuti. Slažem se da je za one koji ne posluju gotovinom fiskalizacija besmislena, no što je – tu je i oni trebaju napraviti određene preinake.
Oni koju već posluju, vjerujem da su se već snašli (nadam se), no ipak za one koji tek kreću i registriraju obrt ili tvrtku fiskalizacija može biti prava gnjavaža, naročito ako shvate da moraju fiskalizirati izlazne račune, a zapravo ne moraju – što se događa u praksi.
Nažalost, od referenata u Poreznoj upravi često nikakve pomoći i krive informacije poput: “Ako ste registrirali djelatnost poput prodaje proizvoda, internet trgovine i slično, morate izvršiti fiskalizaciju računa“. I onda vam daju onaj blokić na kojem ćete ispisivati račune ili se zapetljate sa FINA-om i certifikatima te fiskalnim blagajnama.
To što imate registriranu djelatnost za bilo što ne garantira da ćete ikada bilo što naplatiti u gotovini i temeljem toga, ukoliko nema prometa gotovinom nema ni obveze fiskaliziranja računa.
Kako provesti fiskalizaciju bez fiskaliziranja računa?
Račune ne morate (ne trebate, nemojte) fiskalizirati ukoliko ne naplaćujete usluge ili robu u gotovini – ovo se ne odnosi samo na one koji posluju putem interneta nego i na sve ostale djelatnosti.
Ukoliko ste odlučili ne naplaćivati svoje usluge ili robu u gotovini – onda se i držite tog načela – bez odstupanja.
Kako prilagoditi ostale elemente fiskalizacije?
To što nemate obvezu fiskalizirati svoje izlazne račune, ne znači da niste obveznici fiskalizacije te da ne morate prilagoditi ostale elemente propisane Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Ono što trebate učiniti je: I. Prilagoditi izlazne račune
- Vrijeme izdavanja računa (sat i minuta) – ovaj element kod mnogih je već postojao i prije iz računalnog sistema putem kojeg je račun kreiran. Ukoliko ne koristite software za izdavanje računa, jednostavno sami dodajte ovaj element.
- Oznaka operatera (osobe) na naplatnom uređaju – s obzirom da nemate naplatni uređaj (ako ne naplaćujete u gotovini, a rekli smo da nećemo naplaćivati u gotovini), ova točka i nema previše smisla, međutim u tom slučaju sigurnije ju je shvatiti kao ‘osoba koja je izdala račun’ – što ćemo kasnije definirati u internom aktu.
Kod djelatnosti fizičkih osoba ne vrši se provjera operatera izdavanja računa u postupku fiskalizacije. U smislu Zakona o porezu na dohodak, gdje je omogućeno da obrtniku pri obavljanju djelatnosti mogu pomagati članovi obitelji bez sklapanja radng odnosa, oznaka ovlaštene osobe za kreiranje računa gubi smisao provođenja – o tom slučaju ne morate istaknuti oznaku operatera. - Oznaka načina plaćanja računa – novčanica, kartice, ček, transakcijski računi i sl.. – ovdje obvezno navesti transakcijski račun kao način plaćanja – nema odstupanja (ukoliko ne želite fiskalizirati račune)
Ostali propisi vezani za broj računa:
- broj računa je neprekidni numerički niz počevši od 1 pa do broja n
- broj računa mora sadržavati i oznaku poslovnog prostora (PP) – definirati u internom aktu – to je za vas adresa sjedišta tvrtke ili obrta
- broj računa mora sadržavati i oznaku naplatnog uređaja – ako ga nema, može se dodati npr. “0“
U ovom primjeru broj prvog računa bi izgledao ovako: 1/PP/0 gdje 1 označava redni broj, PP označava oznaku poslovnog prostora, a 0 označava naplatni uređaj – u našem slučaju mi nemamo naplatni uređaj i koristimo nulu (0)
II. Sastaviti interni akt
Potrebno je sastaviti interni akt – ne treba ga nikome slati (o ovome je isto bilo puno krivih tumačenja). Interni akt sastavite kao ODLUKU o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, o poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima. Primjer internog akta možete pogledati ovdje.
Interni akt također ima podatke o radnom vremenu, a budući da vi nemate fizičku trgovinu, ima smisla upisati radno vrijeme kako slijedi: *pon-ned iznimno od 0-24 h uz napomenu da Tvrtka A može iznimno izdati račun u bilo koje vrijeme od 0-24 h te prilagoditi radon vrijeme prema planu, sukladno potrebama, mogućnostima i ostalim regulacijama.
Ova mjera ima smisla kod kontrole radnog vremena kafića, trgovina, hotela i dr., ali gubi smisao kada se radi o izdavanju računa od strane obrtnika vlasnika koji može svaki dan u ponoć ispisivati račune za robu ili usluge koje je prodao. Koje je uistinu radno vrijeme vlasnika obrtnika, odnosno bilo koje druge osobe ili zaposlenika koji izlazi na intervenciju ukoliko je to potrebno?
III. Istaknuti naljepnicu o obvezi izdavanja i preuzimanja računa
I zadnje, ali ne najmanje važno (pomalo smiješno za neke situacije), trebali biste odraditi i ovu formalnost i istaknuti “naljepnicu” u poslovnom prostoru iz vašeg internog akta (bez obzira fiskalizirate li svoje račune ili ne):
Mogu li primati uplate preko PayPal-a i kako fiskalizirati takve račune?
Možete primati uplate putem PayPal-a i takve račune nije potrebno fiskalizirati jer se uplate preko PayPal-a smatraju kao uplate preko transakcijskog računa što i jesu. 
Ovdje je došlo do puno nesporazuma pogotovo kod onih koji se bave online poslovanjem i prodaju svoju robu ili usluge putem PayPal-a. Razlog za nesporazum u tumačenju primitka novca putem PayPal-a je krivo tumačenje primitka novca u gotovini jer propisima je definirano da se gotovinom smatra promet novčanicama, kovanicama, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka.
Namjerno sam istaknuo plaćanje karticama jer otuda je i nastalo krivo shvaćanje korištenja PayPal-a u poslovanju.
PayPal je samo posrednik između dva transakcijska računa i to što kupac može (ako nema svoj Paypal) upisati broj svoje kartice i autorizirati kupnju usluge ili proizvoda ne svrstaje ga u kartično plaćanje. Takvim površnim tumačenjem možemo onda shvatiti sve kao kartično plaćanje jer svaki transakcijski račun zapravo ima karticu – npr. potrebna vam je kartica kako biste se logirali u PBZ365 da biste izvršili prijenos novca – je li to isto kartično plaćanje? Ipak ste koristili karticu.. : ) … naravno da nije.
Sukladno tome prijenos sredstava putem PayPal-a svrstava se u transakcijsko plaćanje gdje nema obveze fiskalizacije u smislu fiskaliziranja računa. Mojim slobodnim tumačanjem rekao bih da se pod karticama koje podliježu fiskalizaciji prvenstveno misli na POS uređaje na blagajni trgovine ili plaćanje online putem ‘klasičnog payment gateway-a’, a ne na svaki transfer za koji je potrebna bilo koja informacija koja je istaknuta na kartici.
